Ona traži njega rijeka

Dating > Ona traži njega rijeka

Click here: ※ Ona traži njega rijeka ※ ♥ Ona traži njega rijeka

Ovakvo shvaćanje na posljetku nužno dovodi do svojevrsnog začaranog kruga. Krajnji cilj je uvijek bio isti, a to je besmrtnost.

Ono što je zabrinjavajuće nije sam postotak, već i razlozi koji iza njega stoje. Otpora i pokušaja ograničenja takvog razvoja tehnologije je bilo i bit će i dalje, prije svega zbog toga što dio kultura i dalje svoje utemeljenje traži u Bogu ili bogovima , odnosno vlastite strategije besmrtnosti pokušava ostvariti kroz religijsko područje. Naprotiv, apsolutno ništa ne ukazuje na to da su žene na ijedan način manje sposobne od svojih muških kolega zaposlenih u istom području. Uz umrlog muškarca je cijelo vrijeme bio njegov pas. U policiji kažu kako ne sumnjaju na nasilnu smrt. Razlog je sasvim jednostavan. Ona traži njega Dobrodošli! Prema Harvarda, čak 41 posto žena odustane od karijere u STEM-u unutar prvih 10 godina rada, za razliku od tek 17 posto muškaraca. Zbog sve veće prisutnosti vještačke inteligencije u svakodnevnom životu, a posebno u segmentu naše sigurnosti i zdravlja, širom svijeta postoje grupe koje se bore protiv takve primjene, što donekle dovodi u pitanje budućnost ove napredne tehnologije. Međutim, profesor Nikodem smatra da je logično očekivati da će se ona vrlo brzo prihvatiti u regiji, a kao primjer navodi brzi razvoj mobilne telefonije i sve veći broj smartphonea po glavi stanovnika.

Naprotiv, apsolutno ništa ne ukazuje na to da su žene na ijedan način manje sposobne od svojih muških kolega zaposlenih u istom području. Mnogo bolji pristup za postavljanje osobnih kontakata.

Kozmetički salon, solarij - Centar - Alexa bi bolničarima trebala asistirati i omogućavati im da se u potpunosti posvete pacijentima, dok ona pretrage vrši za njih.

Vještačka inteligencija i robotika, zahvaljujući filmovima holivudske produkcije i bombastičnim naslovima reklamnog novca gladnih medija, često se povezuju sa vojskom i obavještajnim službama, odnosno primjenama koje će u konačnici dovesti do ljudske patnje i ograničavanja njihovih sloboda. Stvarnost je, navode stručnjaci, znatno drugačija, a razvoj ove tehnologije mogao bi znatno unaprijediti kvalitet života i pokazati nam put za otkrivanje tajnih koje su nam bile na dohvat ruke. Profesor Dinko Osmanković sa Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu potvrđuje da robotika i vještačka inteligencija AI doista imaju primjene u vojnim i obavještajnim sferama, ali da one odavno nisu glavna zanimacija inženjera i istraživača u tim oblastima. Ljudski mozak, iako najfascinantnija stvar koju je priroda razvila tokom stotina miliona godina evolucije, relativno je ograničen, što se pogotovo odnosi na činjenicu da ljudi nisu sposobni za brzo računanje i procesiranje, kaže profesor Osmanković. Danas imamo zlatne rudnike podataka iz kojih možemo mnogo korisnih informacija izvući, ali ljudski mozak nije sposoban za obrađivanje tako velike količine podataka. Zbog toga je nužno razvijati vještačku inteligenciju, koja će nam zajedno sa računarima specifično dizajniranima za brzo računanje i rezonovanje, pomoći da riješimo mnoge probleme čije rješenje za sada nije ni na vidiku, a čije se rješenje možda krije u tim silnim podacima - možda lijek protiv karcinoma ili robot koji razumije naše emocije, dodao je. Jedan od primjera saradnje napredne tehnologije i medicine u svrhu pomaganja ljudima jeste skorašnja objava da će Amazonov digitalni asistent Alexa pomagati bolničarima hitnih služi u SAD-u, kako bi se što prije pronašao način za pomaganje pacijentima. Iako bolničari imaju kvalitetnu obuku, često na terenu moraju provjeravati pravilnike i uputstva, čime se oduzima vrijeme koje se može posvetiti žrtvama. Alexa bi bolničarima trebala asistirati i omogućavati im da se u potpunosti posvete pacijentima, dok ona pretrage vrši za njih. Primjena u poljoprivredi Također, već nekoliko godina se događa eksplozija primjene robota u industrijama u kojima to nije bilo moguće ranije. Prije svega se to odnosi na poljoprivredu, gdje kompanije kao što su Husqvarna, LSU i Harvest Automation ulažu mnogo novca za razvoj robota i vještačke inteligencije za primjenu u poljoprivredi, odnosno za otkrivanje rješenja koja nude povećanje prinose, smanjuju troškove proizvodnje hrane, a ne izlažu ljude mukotrpnom poslu i vremenskim uvjetima, kaže stručnjak sarajevskog ETF-a. Osmanković navodi da se AI danas koristi i razvija u svim oblastima nauke i tehnologije, bilo da je riječ o tržištu dionica ili medicinskoj dijagnostici. Kako kaže, tokom zadnjeg desetljeća su ljudi ogromnu količinu podataka uskladištili na različitim serverima u svijetu, a takva količina podataka je zlatni rudnik informacija koji može pomoći za rješavanje raznih problema - medicinske i genske baze podataka se koriste za poboljšavanje lijekova za razne bolesti, podaci o bankovnim transakcijama se koriste za poboljšavanje sigurnosti istih i tako dalje. Zbog toga je i teško reći gdje će ova tehnologija imati najveću primjenu obzirom da se već skoro svuda primjenjuje. Ipak, trenutno se istraživanje u oblasti AI najviše povezuje sa kompanijama koje imaju najviše podataka, prije svega sa Googleom, Facebookom, Alibabom i Amazonom. Takve kompanije su prepoznale da mogu poboljšati svoje poslovanje ako iz tih podataka izvuku što je moguće više korisnih informacija što ljudski mozak samostalno teško može izvesti, dodaje. Zbog sve veće prisutnosti vještačke inteligencije u svakodnevnom životu, a posebno u segmentu naše sigurnosti i zdravlja, širom svijeta postoje grupe koje se bore protiv takve primjene, što donekle dovodi u pitanje budućnost ove napredne tehnologije. AI među nama Međutim, niko ljude neće pitati jesu li ili nisu spremni, niti će doći do nekog određenog trenutka ili presudnog otkrića u razvoju vještačke inteligencije nakon kojeg bi se tražila spremnost ljudi da vlastitu sigurnost temelje na vještačkoj inteligenciji, kaže dr. Krunoslav Nikodem, vanredni profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, iako se to već događa, primjera radi kod razvijenih automobilskih sistema. Pogotovo se to odnosi na oblast liječenja ljudi, gdje je u području medicine robotika izrazito razvijena, a sada se sve više razvijaju i različiti oblici vještačke inteligencije, dodaje. Međutim, socio-emocionalna inteligencija će biti sigurno jedan od najtežih problema za riješiti, kaže profesor Osmanković, a trenutno je teško i zamisliti da li će takva interakcija izgledati kao na filmovima i da li je takvo nešto dostižno. Takvo rezonovanje je nešto što je uglavnom svojstveno ljudima i tek ponekim grupama majmuna koje koriste simboličko rezonovanje. On dodaje da stručnjaci iz različitih područja koja se odnose na vještačku inteligenciju, uključujući njega, predviđaju njenu širu primjenu u svakodnevnom životu u sljedećih deset do trideset godina. U ljudskoj prirodi je koristiti tehniku i tehnologiju koja je prvobitno bila nadomjestak organa, a sada sve više postaje nadomjestak organskoga, kaže. Krajnji cilj je uvijek bio isti, a to je besmrtnost. Tehnologija je danas ključno područje razvoja strategija besmrtnosti. U prirodi nema besmrtnosti, barem ne u linearnom smislu, a religija nudi besmrtnost tek nakon smrti i sve dužeg pravednog života, što je potpuno neprihvatljivo u izrazito subjektiviziranoj kulturi života 'sada i ovdje'. Korist od tehnologije U tom smislu treba promatrati i razvoj vještačke inteligencije, ali je pitanje je ko će od toga imati koristi i hoće li ljudi i koji? Otpora i pokušaja ograničenja takvog razvoja tehnologije je bilo i bit će i dalje, prije svega zbog toga što dio kultura i dalje svoje utemeljenje traži u Bogu ili bogovima , odnosno vlastite strategije besmrtnosti pokušava ostvariti kroz religijsko područje. Zemlje u kojima u religijskom smislu ne prevladava monoteizam, primjerice Japan sa šintoizmom i budizmom, otvorenije su za primjenu takve tehnologije u svakodnevnom životu, dodaje stručnjak za cyber kulturu. Međutim, profesor Nikodem smatra da je logično očekivati da će se ona vrlo brzo prihvatiti u regiji, a kao primjer navodi brzi razvoj mobilne telefonije i sve veći broj smartphonea po glavi stanovnika.